REVIZIJA POVIJESTI: Napredna ljudska civilizacija je postojala i u prapovijesti u vrijeme ledenog doba

                                                                                                                                                                Sve što su nas naučili o porijeklu civilizacije izgleda da je netočno? Moguće je da su pojedini dijelovi povijesti namjerno sakriveni, a možda tek trebamo otkriti i shvatiti pravu priču o svojoj prošlosti. Nova arheološka i geološka otkrića nam govore o sofisticiranim civilizacijama koje su nekada postojale.

Donedavno, arheološka zajednica je natuknula da se prva ljudska civilizacija pojavila nakon Ledenog doba koje se završilo oko 9.600 godina prije nove ere. Svi ljudski preci do tog vremena su smatrani primitivnima, neciviliziranim sakupljačima i lovcima koji nisu znali za zajedničke organizacije i arhitekturu.

Tek nakon Ledenog doba, kada su se oko 3 kilometra duboki ledeni polovi koji su prekrivali većinu Europe i Sjeverne Amerike otopili, ljudski preci su počeli razvijati i usavršavati poljoprivredu, formirajući složenije ekonomske i društvene strukture oko 4.000 godina prije nove ere.

Arheolozi su vjerovali kako su se prvi gradovi pojavili u Mezopotamiji oko 3.500 godina prije nove ere, a kratko poslije toga i u Egiptu.

Na europskom kontinentu, najstarije megalitne lokacije potječu iz 3000-te godine prije nove ere, dok Stounhendge datira između 2.400 i 1.800-te godine prije nove ere.

To je ustanovljena kronologija koja se uči u školama i u koju vjeruje moderno društvo. Pretpovijesna društva poput Atlantide smatrala su se mitom.

Sve do sada.

Nova istraživanja otkrivaju da su Zemlju naseljavali civilizirani ljudi tijekom pretpovijesne ere.

„Sve što su nas naučili o porijeklu civilizacija je, izgleda, pogrešno. Stare priče o Atlantidi i drugim izgubljenim civilizacijama prapovijesti, davno odbačene od strane arheologa, ispostavile su se kao točne“, rekao je dr Danny Hilman Natawidjaja, viši geolog sa Indonežanskog instituta znanosti.

dr. Danny Hilman Natawidjaja

Od 2011. Godine, dr Natawidjaja i njegov tim su radili na geološkoj lokaciji u Indoneziji oko 150 kilometara od grada Bandung. Značaj lokacije je prvi put prepoznat 1914. Godine kada su na većem brdu otkrivene magalitne strukture napravljene od blokova bazalta.

Kada je brdo očišćeno od drveća, shvatili su kako blokovi formiraju 5 terasa. Vjeruje se da su služile za meditaciju i opuštanje. Lokaciju su lokalci proglasili svetom i nazvali je Gunung Padang, što znači „Planina prosvjetljenja“.

Starost struktura se procjenjuje na godine između 2.500-te i 1.500-te godine prije nove ere.

Ono što je Natawidjaja otkrio u Gunung Padangu bilo je zapanjujuće. Brdo zapravo nije bilo prirodno brdo, već piramida na nekoliko nivoa od 90 metara.

Još kontraverznije je da je struktura starija nego što se misli. Natawidjaja je ugljikovim zračenjem otkrio da terase datiraju iz perioda od 500-1.500-te godine prije nove ere, slično prethodnim procjenama.

Kako je Natawidjaja bušio dublje ispod strukture, otkrio je kako bazaltne strukture potiču iz još starijeg doba. Na dubini od oko 30 metara, otkriveno je da materijal potiče iz 20.000-22.000 godina prije nove ere.

Ovo otkriće označava da je pretpovijesna ljudska civilizacija postojala i u vrijeme Ledenog doba.
„Megaliti Göbekli Tepe, koji su 7.000 godina stariji od Stounhendgea, kao i duboko zakopani megaliti Gunung Padanga označavaju kako kronologija koja se podučava u našim školama i sveučilištima više ne pije vode. Izgleda kako je civilizacija ipak mnogo starija i misterioznija nego što se misli“, rekao je Graham Hancock.

„Gunug Padang nije prirodno brdo već ljudskih ruku napravljena piramida, a porijeklo izgradnje seže daleko prije kraja Ledenog doba. Pošto je posao masivan čak i na dubljim nivoima, to je znak postojanja sofisticiranih građevinskih vještina koje su razvijane kako bi se izgradile piramide iz Egipta ili veće megalitne lokacije u Evropi. Očigledno gledamo na rad izgubljene i jako napredne civilizacije“, rekao je dr Danny Natawidjaja.

Grčki filozof Platon je također vjerovao kako su napredne civilizacije postojale u Ledenom dobu. U njegovim zabilježenim dijalozima sa drugim učenjacima njegovog vremena smatralo se da su Atlantidu potopile poplave i zemljotresi oko 9.000 godina prije nove ere, što je nevjerojatna koincidencija sa modernim znanjem koje upućuje da su se nivoi mora naglo podigli oko 9.600 godina prije nove ere.

Nameće se pitanje: Što se desilo pretpovijesnim civilizacijama? Zašto nisu preživjele period „Velikih suša“ koji se odigrao između 10.900-te i 9.600-te godine prije nove ere?

Poznato je da su Velike suše bile zaista kataklizmičan period na Zemlji, sa nevjerojatnom klimatskom nestabilnošću i zastrašujućim globalnim uvjetima.

Znanstvenici su dugo raspravljali o misteriji iza toga i razlozima za masivno izumiranje megafaune Sjeverne Amerike kao što su kratkoglavi medvjedi i sabljozube mačke u periodu od 11.000 godina prije nove ere.

Da li je ista misterija bila odgovorna za masivni pad ljudske populacije i za nestanak naprednih pretpovijesnih društava?

Nova istraživanja koja provode geolozi širom sveta, uključujući Jamesa Kenetha, profesora emeritusa na Departmanu za Zemlju znanstvenog univerziteta Santa Barbara u Kaliforniji, povezao je period Velike suše sa događajem poput kozmičkog udara kao što je sudar komete sa Zemljom.

Međunarodni istraživački tim sa 21. sveučilišta i 6 država identificirao je raspodjelu nanodijamanata vanzemaljske prirode na 32 lokacije i u 11 država, koja se prostire na preko 50 miliona kvadratnih kilometara preko sjeverne hemisfere.

Keneth komentira:

„Zaključno smo identificirali tanak sloj preko tri kontinenta, posebno u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, koji sadrži bogat skup nanodijamanata, koji mogu biti objašnjeni samo kozmičkim udarom. Također smo pronašli YDB staklene i metalne materijale formirane na temperaturama koje prelaze 2200°C, a koje su mogle nastati samo uslijed kozmičkog udara.”

Platon

Poznato je da je tijekom Velike suše Zemlja preživljavala veliku globalnu nestabilnost sa oštrim padovima temperatura,čak nižim nego u Ledenom dobu. Povratak toplije klime 9.600-tih godina prije nove ere prouzročio je iznenadno topljenje ledenih polova, što je rezultiralo brzim porastom nivoa oceana.

Keneth i njegove kolege vjeruju da je početak Velike suše i oštrog temperaturnog pada prouzročio kozmički događaj, sličan događaju koji je odgovoran za izumiranje dinosaurusa prije 65 milijuna godina. Naučnici su dio vremena koji predstavljaju nanodijamanti nazvali izohron. Da li je taj izohron bio odgovoran za stvaranje misterije o izgubljenim civilizacijama? Keneth misli da da:

„Nije iznenađujuće da su mnoge vrste velikih životinja, poput mamuta, izumrle tijekom baš tog perioda i naravno da je to moralo značajno utjecati na naše pretke, ne samo na one ’primitivne’ lovce i sakupljače o kojima arheolozi govore, već i na napredne civilizacije koje su nestale sa lica Zemlje uz dolazak Velike suše“.