Trezor sudnjeg dana
Na
pola puta između Norveške i Severnog Pola (tačnije 1300 km od Severnog
Pola), na najsevernijem mestu zemaljske kugle do kojeg postoje redovne
avionske linije, nalazi se arhipelag Svarbald sa svojim mnogobrojnim
ostrvima. Jedno od tih ostrva jeste i Spitsbergen, ostrvo na kome se
nalazi trezor, kako mnogi veruju, zlata vredan za čovečanstvo, u kome je
skladišteno preko 800 000 semenki različitih biljaka!
Prvobitno su u trezoru čuvana semena useva, ali je ubrzo počela praksa skladištenja i zaštite semena svih biljaka.
Uprkos tome što je razlog postojanja ovog trezora, neka velika katastrofa, naučnici navode takođe, da će još jedna od njegovih uloga biti i da se koristi u budućnosti za upoređivanje kako i u kolikoj meri se vremenom menja genetska građa biljaka.
Osim toga, iz trezora navode i da semena čuvaju kako bi mogli da pomognu zemljama koje će u budućnosti biti prve na udaru zbog klimatskih promena.
Oko 860 000 semenki različitih biljaka, sakupljenih iz više od 100 država, čuva se na temperaturi od -18 stepeni Celzijusa (u specijalnim crnim kutijama), a dodatna zaštita dolazi i od samog mesta gde se nalazi trezor, jer je tlo uvek zamrznuto i suvo. Na ovoj temperaturi semenje sačuvanih biljaka može opstati i do 10 000 godina.
.

Druga strana medalje
Ipak ima i jako puno stručnjaka koji veruju da ideja o trezoru semenja u Svalbardu nema smisla. Oni koji rade s poljoprivrednicima, posebno u zemljama u razvoju u kojima je daleko veća biljna raznolikost, smatraju da se ona ne može samo ’’upakovati’’ i ’’ubaciti’’ u trezor, bez obzira na njegovu sigurnost. Usevi se stalno menjaju, a globalno zagrevanje doneće nove izazove koje trenutno ne možemo ni predvideti. Spremanje semenja nije garancija očuvanja raznolikosti, jer se one moraju održavati u životu i istraživati.“Oni ne rade nikakva ispitivanja. Sve što rade jeste skladištenje tog semenja. Na kraju dana to je samo jedno spremište”, rekao je Phil Pardey, poljoprivredni ekonomista sa Univerziteta u Minesoti.
On je uveren da se na održavanje trezora nepotrebno troši novac.
I među građanima su podeljena mišljenja oko ovog projekta. Dok jedni veruju da je ovaj trezor Nojeva barka 21. veka i da je sjajno što ovako nešto postoji, drugi misle da je u pitanju samo još jedan smišljeni potez svetskih moćnika da nakon višedecenijskog uništavanja prirode i privrede velikog broja zemalja, zarade još koji milion nudeći semenje baš iz ovog trezora kao ruku spasa.
Коментари
Постави коментар