A sad malo o kanabisu


“Kako bi ljudi vukli vodu iz bunara bez konopca od konoplje? Šta bi radili pisari, kopisti, sekretari, pisci bez papira od konoplje? Zar ne bi svi dokumenti nestali? Zar ne bi iščezla plemenita umetnost štampe?“
                                                               Fransoa Rable (1495-1553)

                Proizvodnja konoplje je  nesumnjivo najstarija industrija na planeti, koja datira desetak hiljada godina unazad. Najstarije svedočanstvo ljudske proizvodnje je parče platna od konplje, nastalo oko 8000 godina pre Hrista. Prva biljka koja se gajila u antičkoj Kini, bila je konoplja. Od kad je sveta i veka, konoplja se gajila u domorodačkim kulturama severne Amerike, u Evropi, Indiji, Sumeru, Mesopotamiji, Persiji, Egiptu i Centralnoj Americi. Persijanci su je zvali KANAB, a stari Grci, KANABIS. Nemci, Danci, Holandjani, HEMP. Koliko je ova biljka bila značajna za Ameriku, svedoče nazivi kao što su Novi Hempšir, Hempsted, Hempton, itd....mesta gde se gajio hemp, odnosno konoplja. Konoplju su na svojim farmama gajili i Džordž Vašington i Tomas Džeferson, dok je u Evropi u prvoj polovini 20 veka, Srbija bila jedan od najvećih proizvodjača konoplje...

 1937 godine, u prestižnim naučnim časopisima je objavljena vest da je „konoplja zasad vredan milijardu dolara“ jer je upravo u to vreme usavršena mašina za lakšu proizvodnju hartije od konoplje...I onda se desio udar koji  nas je bacio hiljadu godina unazad. Jedna od najvećih zavera na svetu, lansirana je tridesetih godina prošlog veka od strane plaćenih medija. Du Pont korporacija koja je upravo tada investirala ogromno bogatstvo u razvoj naftne industrije, Američki pamučni lobi, medjunarodni bankari, nekoliko korumpiranih političara neznalica i jedan moćni novinar Viljem Rendolf Herst započeli su krstaški rat protiv konoplje.  
Herstova porodica je kupila milione hektara pod šumama za proizvodnju papira, a Du Pontovi su imali patent za preradu drvne celuloze. Naftnoj industriji je smetala konkurencija u vidu jeftinog biodizela od konoplje, o farmaceutskoj industriji da i ne govorim, tako da je Herst započeo prvu medijsku kampanju protiv konoplje, sa namerom da se ova biljka stavi van zakona. Izabran je španski naziv za jednu vrstu medicinske konoplje sa visokim nivoom THCa, , marihuana, kako bi javno mnjenje steklo utisak da se radi o nekoj drugoj opasnoj biljci. 1937 godine marihuana je zabranjena a kazna za gajenje konoplje bila je 2000 dolara! Ili pet godina zatvora. Identična kazna je izrečena nedavno jednom našem sugradjaninu koji je gajio medicinski kanabis za svoje potrebe i potrebe svojih bolesnih rodjaka... skoro 80 godina kasnije....Tokom drugog svetskog rata, zabrana je ukinuta, zbog ratnih potreba za proizvodima od konoplje, ali, čim se rat završio, zakon protiv je opet stupio na snagu.

Svi delovi ove biljke su korisni. Za razliku odpamuka, konopljino platno je skoro neuništivo, što pokazuju prve levis farmerke, nepocepane i posle 100 godina. Seme konoplje i lišće je najveći izvor proteina i svih esencijalnih masnih kiselina koje postoje na planeti. U semenu ima oko 20 minerala. Umesto sve otrovnije ribe i GMO mesa, seme konoplje je proteinska hrana budućnosti.
 Lišće je puno silike, koja jača kosti i daje lepšu kosu, kožu i nokte. Lišće je bogato vlaknima, rapavo sa jedne strane, a glatko sa druge, tako da je prirodni čistač creva. Čaj od konoplje je ne samo sjajnog ukus,a već najbolja zaštita od mikroba. Ulje od konoplje se tek sada eksploatiše u kozmetici, u sapunima, šamponima, losionima, posle decenija trovanja hemijom.

Jedan hektar konoplje daće tekstila više nego dva hektara pamuka. Uz to, konopljino platno je 4 puta toplije od pamučnog, 4 puta jače u vlaknima i 4 puta više vode može da upije. Pamuk se prska pesticidima sedam puta u sezoni, što utiče na okolinu, vodu, tlo, ljudsko zdravlje, životinje i insekte. U A,merici, jedan posto svih pesticida ide na pamuk!Kada se znojimo,  38 procenata pesticida može kroz platno da prodre u ljudsku kožu. Još verujete u pamučne pelene? Sa druge strane, konopljino platno je izdržljivije, zdravije, čak ima i zaštitu od UV zračenja...

Kinezi su prvi napravili papir, i to od konoplje, pre 2000 godina. Do 1883 godine, skoro 80 procenata svetskog papira , pravljeno je od konopljinih vlakana. Uporedite osam tona suvie materije po hektaru konoplje sa četiri puta manje, dakle samo dve tone  drvne celuloze po hektaru šuma.  Drveću treba dvadeset godina da poraste, konoplji, četiri meseca. Gajenje konoplje ne samo da može da spase šume od seče, već ne iscrpljuje tlo i obnavlja ga. Amazonija će nestati za pedeset godina, a onda slede katastrofe nevidjenih razmera. Sve to može da se spreči jednom biljkom – konopljom.
Papir od konoplje može da se reciklira i deset puta, dok papir od drvne celuloze može samo dva puta. Nadjeni su papiri od konoplje stari 1500 godina.

Konopac postoji 10000 godina. Jak i izdržljiv, nezamenljiv. Ekološka plastika od konoplje ne samo da ne zagadjuje okolinu, već je nekoliko pjuta jača, izdržljivija, nego otrovni proizvodi od naftnih derivbata. Od konoplje može da se pravi celofan, reciklirajuća plastika, lepkovi, lakovi, mastila, rastvcarači. Lubrikanti, i još mnogo toga. Prvi Fordov auto je napravljen od konoplje, a karoserija se pokazala izdržljivija na udarce od čelika. Išao je na biodizel od konoplje, i momentalno stavljen van zakona. Tek danas, oko 2 miliona automobila u Americi, imaju delove na vratima, krovovima ili komandnoj tabli od konoplje...

Kao gradjevinski materijal, od konoplje nema šta ne može da se napravi. Cigle, podovi, tepisi, cementni blokovi, fiberglas, malter....konopljine daske su dva i po puta savitljivije i jače od drvenih dasaka. Još jedna prednost je što voda ne može da prodre u ove daske....
Pomenula sam biodizel od konoplje. Kada gorivo od konoplje sagoreva, emituje se u atmosferu ista kolilina ugljen dioksida koji je biljka akomulirala iz atmosfere tokom svog života, tako da je prirodni ciklus nenarušen.

80 procenata današnjeg zagadjenja i globalnog zagrevanja dolazi od
-        - Vožnje automobila i kamiona
-          -Proizvodnje mesa i peradi
-          -Neorganske poljoprivrede
-          -Gradjevinske industrije i njenog održavanja
Uvodjenjem konoplje, svi ovi problemi mogu da se ublaže i reše. Ako je svet sve ovo znao pre stotinu i više, pa čak i hiljada godina, o kakvom mi to napretku pričamo? Nazadovali smo, kao što rekoh, hiljadu godina....

Na kraju, tu je ljudsko zdravlje, koje nikada ranije nije bilo toliko ugroženo kao danas. Dijabetes, srčana oboljenja i rak, tri najveće ubice, razbuktale su se tokom poslednjih stotinu godina, sa napretkom prehrambene, mesne, indusztrije kao i medicine i farmacije. U našim bolnicama se daje destruktivni narkotik morfijum umesto lekovitog kanabisovog ulja,  država ubire profit od nikotina i cigareta i kofeina iz kafe, alkoholizam je socijalno ohrabrivana navika, a hajka se diže protiv kanabisovog ulja koje može da izleči i najteže bolesti, od multipleks skleroze do kancera.
Ja nisam diler, ja sam hiler, ja pomažem ljudima da sebe izleče i osvoje trajno zdravlje, tako što će se okrenuti prirodi – sirovoj biljnoj ishrani, prirodnim antioksidantima i lekovitim biljkama.Ne plašim se zatvora niti šapatom govorim o kanabisovom ulju. 
Znam na desetine ljudi koji su uzimali ulje a bili otpisani od zvanicne medicine. I znam koliko im je pomoglo. Ljudi koji od bolova nedeljama nisu mogli da spavaju, spavali su i oporavili se. Ljudi sa tumorima, karcinomima, melanomima, upotrebljavali su ulje i spolja i oralno ili kroz cepice, i zivot im se poboljsao. Ovo ulje stvara u organizmu idealne uslove za isceljenje.
Šta to održava ćeije raka u životu?  U svakoj ćeliji postoji porodica takozvanih sfingolipida koji upravljaju njenim životom i smrću. 
Ako je endogeni keramid visok, onda je ćelijska smrt neminovna. Ako je keramid nizak, vitalnost ćelije je jaka.Vrlo jednostavno – kada se THC iz kanabisovog ulja  veže na receptor CB1 ili CB2 na ćeliji raka,on izaziva povećano stvaranje keramida koji pokreće ćelijsku smrt. Normalne, zdrave ćelije ne proizvode keramid u prisustvu THC-a, stoga THC ne utiče na njih.  Zar to nije dokaz postojanja Boga? Ćelije raka ŽELE da budu uništene, a Priroda to i čini. Ćelija raka umire, ne zbog otrovnih hemikalija, već zbog male promene u mitohondrijama. Svrha mitohondrija je da proizvede energiju za potrebe ćelije. Kako keramid počinje da se akumulira, on ukida izvor energije ćelije. Ključ za ovaj proces je akumulacija keramida u sistemu što znači uzimanje kanabisovog ulja  kontinuirano duze vreme radi održavanja pritiska na ovaj signalni put smrti ćelija raka. Ovaj endokanabinoidni sistem postoji u celom životinjskom svetu i samo čeka svoj uparen aktivator. Naš sopstveni endokanabinoidni sistem pokriva sve ćelije i nerve; on je prenosnik informacija između našeg imunog sistema i centralnog nervnog sistema ( CNS ). Odgovoran je za zaštitu i mikro-upravljanje imunološkog sistema. To je primarni sistem kontrole koji održava naše zdravlje. Kada je telo ugroženo zbog bolesti ili povrede, ono uporno poziva endokanabinoidni sistem i usmerava imuni sistem da donese isceljenje. Ali imuni sistem nije motivisan dovoljno....i zato su mu potrebne ove super biljke  kao sto je kanabis ili konoplja, da se osnazi i aktivira ceo proces isceljenja.  Oni pomažu organizmu na najprirodniji mogući način.

Sve ovo dobro znaju hemičari, biolozi, doktori širom sveta i u mnogim zemljama se već uveliko primenjuje lečenje uljem. U Kanadi postoje kanabis klinike, u velikom broju evropskih zemalja već je legalizovano, od Španije do Slovenije. Samo kod nas policija dodje u kuću i uhapsi čoveka u invalidskim kolicima zato što koristi kanabisovo ulje. Kazne idu i do pet godina zatvora. 
Nemam problem sa odlaskom u zatvor samo ako mi dopuste da nosim blender. 
I gitaru. 
I pristup internetu...

Коментари