Nadzorne kamere analiziraju vaša lica i emocije – Ako ne glumite sreću, potencijalna ste opasnost

Aktivisti već tvrde kako će ovo rezultirati time da će sustav bilo koji oblik stresa, depresije ili ljutnje prepoznati kao ‘sigurnosnu prijetnju’

Nadzor, kontrola, prevencija, ‘Big Brother’… Već pedesetak godina ovi termini dominiraju globalnim medijima i književnošću, no ono što je Orwell predvidio u ‘1984’ polako postaje gruba realnost.

Pazite kako se predstavljate u javnosti

Čuli smo za gradske nadzorne kamere, špijunske satelite, ‘Smart Meter’ sustave u našim kućanstvima, a sada idemo i korak dalje – tehnologija prepoznavanja emocija putem točaka na licu sve je sofisticiranija i samim time obrasci pretraga i analiza polako uključuju i neke najintimnije osobne stvari. Izuzev prikupljenih podataka naše raspoloženje uskoro će postati predmet detaljnih biheviorističkih istraživanja, a kao i u navedenoj SM tehnologiji – podaci bi mogli biti ustupljeni marketinškim stručnjacima.

Ukoliko mislite da ovoga već nema u praktičnoj primjeni, varate se. Prva primopredajna veza ostvarena je tijekom političkih kampanja u 2015. godini kada su PR-ovci osmislili sustav u kojem kamere snimaju svakoga tko na iole duže vrijeme pogleda jumbo plakat stranke ili kandidata, te analiziraju facijalne ekspresije gledatelja da bi ustvrdili politički rejting oglašivača. Iako je ovo potpuni udar na sve aspekte privatnosti, zakoni trenutno dopuštaju takve analize.

Neuromarketing i utopija na ulicama

Ključna stavka koja je pomalo i zapostavljena je svjesnost gledatelja da ih se snima i analizira njihovo ponašanje. ‘Jezovita studija’ kako je službeno nazivaju istraživači uključuje upravo to – snimanje svih studenata Sveučilišta Iowa i proučavanje njihovog raspoloženja, da bi se shvatilo jesu li učenici sretni, frustrirani, zbunjeni, uplašeni, ljuti ili tužni. Program je razvio profesor marketinga Bill Hedgcock koji smatra da sve ima mogućnosti implementacije u raznim sektorima – od marketinga, oglašavanja do političkih kampanja. Kritičari pak tvrde da će konkretan problem nastati kada ga vlasti uzmu kao način analiziranja prilikom nadzora.

Društveni inženjering je tako ušao u onu najvišu točku – autocenzuru i automanipulaciju samih građana. Zasad je sve na 35% točnosti predviđanja, no značajna uložena sredstva stvaraju priličan potencijal. Neuromarketing, reklamna znanost koja koristi mjerenja ljudskog tijela da bi ostvarila profit na trenutnom stanju potencijalnog kupca, sve je rašireniji oblik proučavana. Aktivisti već tvrde kako će ovo rezultirati time da će ljudi početi glumiti emocije koje ne osjećaju iz straha od potencijalnih optužbi. Sustav bi bilo koji oblik stresa, depresije ili ljutnje mogao prepoznati kao ‘sigurnosnu prijetnju’. I onda nastupa uvijek rado viđena sarkastična utopija, punokrvna ‘1984’.